Urednim načinom života spriječite rak PDF Ispis E-mail
Srijeda, 15 April 2009 19:22
zdravzivotKarcinom je bolest od koje strahuju gotovo svi. Iako nastanak karcinoma nije do kraja objašnjen, zna se da je naslijeđe važan faktor. Međutim, samo dio ljudi koji imaju genetsku predispoziciju za određeni karcinom na kraju se stvarno i razboli, dok mnogi ostaju zdravi i uprkos genu. Razlika među zdravima i bolesnima uglavnom je u životnim navikama.

Svake sedmice mediji nas obavještavaju o naučnim istraživanjima koja su pokazala da za prevenciju nekog raka treba tri puta sedmično jesti ovo povrće, pet puta ono voće. Kad bismo se pridržavali svih takvih savjeta, vjerovatno bismo se doveli do apsurda da dnevno trebamo pojesti 17 obroka sastavljenih od 53 različite namirnice. Ali, to ne znači da se ne trebaju slušati preporuke koje su potvrdile stotine istraživanja, poput osnova zdrave ishrane.

Većina ljudi pravilnu ishranu, dovoljno sna i tjelesnu aktivnost povezuje sa zdravljem srca ili prevencijom pretilosti, ali malo je teže povjerovati da ćemo urednim životom smanjiti šansu za rak debelog crijeva ili žučnog mjehura. Koliko god mi filozofirali i odbijali preporuke, statistike pokazuju da ljudi koji poštuju sve aspekte zdravih životnih navika imaju velike šanse umrijeti u dubokoj starosti, dok su većini najučestalijih karcinoma najizloženiji oni koji dane presjede u uredima, pod stresom i hraneći se pizzama i sličnim "poslasticama".

Opsežno i ozbiljno istraživanje provedeno u više zemalja, u kome je učestvovala ekipa međunarodno priznatih stručnjaka, je pokazalo da bismo zdravijim životnim navikama mogli spriječiti trećinu najčešćih karcinoma. Sve bi nam to trebalo biti poticaj da se zapitamo šta od stotina savjeta za zdrav život valja odabrati želimo li bitno smanjiti rizik od karcinoma.

Za prevenciju raka dojke i debelog crijeva najvažnije su vježba i ishrana, i to u tolikoj mjeri da se čak 40 posto karcinoma može izbjeći redovnim vježbanjem i ishranom baziranom na voću, povrću i cjelovitim žitaricama. Velike količine mesa, posebno suhomesnatih proizvoda, čini se, glavni su negativci kad je riječ o karcinomu debelog crijeva. Ovo ne znači da se trebamo odreći mesa, nego ponekad mesni obrok zamijeniti mahunarkama ili jednostavno smanjiti komade mesa u tanjuru, posebno crvenog, piše Tportal.

Nedostatak voća i povrća znači i nedostatak važnih antioksidanata, bez kojih će slobodni radikali u tijelu najaviti vojni udar, a to opet znači opasno povećanje šansi za većinu najčešćih karcinoma: želuca, maternice, prostate, gušterače, jednjaka, bubrega, usne šupljine, pluća i žučnog mjehura.

Osim ishrane, mnoge će iznenaditi da se vrlo visoko na listi efikasnih metoda zaštite od karcinoma nalazi i mediteranska navika kratkotrajnog dnevnog sna zvana siesta. Kako si većina ljudi zbog posla ili škole ne može priuštiti polusatnu pauzu savjetuje se zamjena u obliku lagane meditacije ili sličan oblik duboke relaksacije. Desetak minuta takve pauze bit će dovoljno za oslobađanje od nakupljenog stresa, oporavak organizma i prikupljanje snage za ostatak dana.

U današnjoj se kulturi odmor i san podcjenjuju, pa se zapadna kultura već godinama naziva kulturom neispavanih. Nije važno samo koliko spavamo, nego i kada, pa su tako zdraviji oni koji imaju čvršću (pravilniju) strukturu dana, tj. svi koji barem pet dana u sedmici spavaju između 23 sata i jedan poslije ponoći, a ustaju između šest i devet sati ujutro.

Pripadnici umjetničkih i slobodnih zanimanja najčešće su skloni zamijeniti dan za noć, uvjereni da su noću najkreativniji. U kreativnost ne ulazimo, iako se i ta tvrdnja u više istraživanja pokazala kao neistinita, ali spavate li i deset sati dnevno, ali u krivo vrijeme, i tijelo i um izlažete nepotrebnim naporima, pri čemu posebno trpe jetra i žuč.

Dobar raspored dnevnih obveza i kvalitetan odmor posebno su važni za uspješnu borbu protiv stresa, a povezanost stresa i karcinoma odavno je poznata. Nikako ne zanemarite tjelesnu aktivnost: vježbom se rješavamo nagomilanih toksina, ali i potičemo izlučivanje brojnih hormona, među kojima su mnogi odgovorni za smanjenje stresa i borbu protiv depresije, a sve to jača imunitet i samim time smanjuje šanse za sve bolesti, pa tako i za nastanak karcinoma.

(24sata.info)