Električna energija PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 22 Decembar 2008 13:01

Možemo li na pitanje, je li moguće štediti, bolje reći, efikasno koristiti električnu energiju, odgovoriti potvrdno, a da se pritom ne odreknemo blagodati električne energije? Možemo, ali treba znati kako to ostvariti.

Efikasno i racionalno znači smišljeno, promišljeno, razumno. Efikasno trošiti električnu energiju znači da se uz najmanji mogući utrošak postigne najveća korist.

Najveći efekti smanjenja potrošnje električne energije u domaćinstvu postižu se istovremenim provođenjenjem razumne štednje i efikasnim korištenjem energije.

To treba naučiti, a učenje počinje od najranijeg djetinjstva i traje tokom cijelog života. Ne treba zaboraviti - samodisciplina se također razvija i traje tokom cijelog života. Zato nije nikad kasno započeti s provođenjem mjera efikasnog korištenja električne energije u domaćinstvu. Rezultati se vrlo brzo osjete u obliku novčanih ušteda.

Uz pojam štednje često se veže pojam siromaštva. Podrazumijevamo da štednja znači odricanje od nekih pogodnosti. Međutim, kada govorimo o uštedi energije, to nije tačno.

Energija se trenutno troši vrlo neracionalno i rasipa se na svakom koraku.

Iako je poželjno isključivati rasvjetu kada je ne koristimo i voziti bicikl umjesto automobila, efikasno korištenje energije ne znači da se trebamo tuširati u hladnoj vodi ili ručno prati veš.

Energiju možemo uštediti primjenom raznih mjera koje na komfor življenja utiču isključivo na pozitivan način. Nadamo se da ste dobili dovoljno informacija i poticaja, te da ćete početi sa mijenjanjem svojih navika.

Efikasna rasvjeta

Efikasno trošiti električnu energiju znači da se uz najmanji mogući utrošak postigne najveća korist.

Najveći efekti smanjenja potrošnje električne energije u domaćinstvu postižu se istovremenim provođenjenjem razumne štednje i efikasnim korištenjem energije.

To treba naučiti, a učenje počinje od najranijeg djetinjstva i traje tokom cijelog života. Ne treba zaboraviti - samodisciplina se također razvija i traje tokom cijelog života. Zato nije nikad kasno započeti s provođenjem mjera efikasnog korištenja električne energije u domaćinstvu. Rezultati se vrlo brzo osjete u obliku novčanih ušteda.

Već duže vrijeme su na globalnom nivou prisutni problemi povećane potrošnje električne energije, rasta cijena energije i problema zagađenja okoliša vezanog sa proizvodnjom i potrošnjom električne energije.
Potrošnja električne energije u domaćinstvu

Jedna od značajnih pojedinačnih stavki u potrošnji električne energije svakako je i korištenje električnih rasvjetnih tijela (sijaica).

Pojedine zemlje svijeta troše velike količine električne energije na osvjetljenje. Tako, prosječno domaćinstvo u SAD-u ulaže 7% svog budžeta za energiju na električnu rasvjetu, dok npr. u Švicarskoj, na električnu rasvjetu, 100 domaćinstava potroši 450-700 kWh električne energije godišnje.

Potrošnja kod osvjetljenja određuje se na osnovu snage sijalice (lampe) i dužine vremena koje svijetli. U usporedbi sa TL-lampama i štednim sijalicama, obične sijalice, sa žarnom niti, su pravi žderači energije. Zato njih, ako se već mora, treba instalirati samo na mjestima gdje sijalica nikad ne treba da je dugo uključena, kao što su podrum ili tolalet.

Samo se čini da su štedne sijalice skuplje od običnih sijalica, ali one u stvari, štede novac. Štedne sijalice troše pet puta manje energije nego slične obične sijalice. Pored toga, trajanje štedne lampe je 8 puta duže od obične sijalice, a ako se zamijene obične sijalice sa štednim na mjestima gdje su duže vremena uključene (dnevna soba), lampa se veoma brzo zaradi nazad.

Jedna od najboljih štednih sijalica je kratka fluorescentna sijalica koja je četiri puta energetski efikasnija od klasične električne sijalice, a osigurava isti nivo osvjetljavanja.
Udio štednih sijalica i koliki su godišnji troškovi u Francima.
Sijalice, uštedne lampe, TL-lampe ne treba ostavljati uključene, ako za to nema potrebe,. To je samo bajka za djecu, da isključenje i uključenje TL-lampe troši više energije. Ušteda je već napravljena ako je TL-lampa samo 16 sekundi isključena.

Ako se često zaboravi isključiti rasvjeta u podrumu ili garaži, najbolje je instalirati automatski prekidač, koji će sijalicu nakon nekoliko minuta automatski isključiti.

Vanjsko osvjetljenje može da bude sa puno smisla i daje osjećaj sigurnosti, ali nema smisla osvjetljavati vanjska vrata, ulaz ili dvorište cijelu noć, jer je to suvišno razbacivanje. Jednostavan detektor na pokrete može da brine da se vanjsko svjetlo uključi određeni broj minuta, ako je neko u blizini.

Svjetliji zidovi i namještaj reflektiraju svjetlost bolje od tamnijih. Iznad crnog stola sijalica od 100W ima manji svjetlosni efekat od sijalice od 60W iznad bijelog stola.

Svjetlija unutrašnjost se također može optimalno osvijetliti sa manjom jačinom svjetlosti. Stan je najbolje urediti tako da u njega preko dana ulazi dovoljno dnevnog svjetla do mjesta gdje se čita ili piše. Dnevno svjetlo ne samo da je besplatno, već manje opterećuje oči.

Pretpostavimo da samo milion potrošača u jednom trenutku odluči isključiti jednu sijalicu od 100W u večernjim satima, u vrijeme kada je obično sva rasvjeta uključena.
Rezultat bi bio smanjenje opterećenja u elektroenergetskom sistemu za približno 100 MW (Megavata). Ova snaga odgovara jednoj, po veličini, srednjoj elektrani!

A riječ je o samo jednoj sijalici.

Kućanski aparati

Kućanski aparati sudjeluju sa oko 20% u ukupnoj potrošnji energije u domaćinstvu, a najveći potrošači pri tome su električni šporeti, zamrzivači, frižideri, mašine za pranje i sušenje veša. Bojler svrstavamo u aparate za zagrijavanje vode, koji troši dodatnih 11% energije.

Pri kupovini nekog kućanskog aparata treba razmisliti o dvije vrste cijena. Prva je prodajna cijena, koju trebate svesti na najniži iznos, a druga značajna cijena je cijena rada aparata u njegovom životnom vijeku. Tu cijenu plaćamo svaki mjesec, kroz račune za električnu energiju, narednih 10–20 godina, zavisno od vijeka trajanja aparata.

Na primjer, frižideri imaju životni vijek oko 13 godina, klima uređaj 11 godina, a mašina za pranje suđa oko 9 godina. Zamislite koliko struje i novca može potrošiti jedan neefikasan model aparata za 13 godina? Zbog toga, uvijek teba razmotriti i imati na umu pri kupovini novog aparata nabavne troškove, ali i troškove rada tog aparata.

Po pravilu više se isplati kupiti skuplji aparat koji efikasnije troši energiju!

BOJLER

Potrošnja energije za dobivanje tople vodu u domaćinstvu zavisi od tipa aparata koji se koristi za zagrijavanje vode i izolacije vodenih cijevi. Zagrijavanje jednog litra vode sa 10 na 80 ºC potroši energije otprilike koliko i jedna sijalica od 100 W, ako je uključena jedan sat. To nije malo, jer litar tople vode se brzo potroši i treba paziti da se topla voda ne razbacuje.

Sedmično se po osobi upotrebljava otprilike 300 do 800 litara tople vode. Procjenjuje se da jedno kupanje u kadi uzima od 80 do 120 litara tople vode, dok tuširanje ne troši više od 50 litara.

Ako se koristi tuširanjem umjesto kupanjem u kadi, jedna porodica sa djecom može godišnje uštedjeti oko 400 KM.

Električni bojleri nove generacije su dobro izolirani pa gube veoma malo toplote, a
više štede u odnosu na stare modele. Korištenjem jeftinije tarife električne energiije ovi bojleri proizvode jeftino toplu vodu. Kod kupovine treba paziti da se kupi bojler zapremine koja odgovara potrebama jedne porodice. Preveliki bojler nepotrebno grije više vode i troši više energije.

Razdaljina od bojlera i slavine za toplu vodu treba da bude što je moguće manja, jer se voda uvijek najviše hladi u cijevima. Što je slavina udaljenija, to duže traje da topla voda iz nje poteče, a u cijevima ostaje više vode kada se zatvori slavina. Zato je kombiniranje manjeg kuhinjskog bojlera sa osrednjim štednim bojlerom korisnije od velikog bojlera. U svakom slučaju treba se pobrinuti da se cijevi sa toplom vodom dobro izoliraju ili da se koriste cijevi izrađene od materijala koji imaju manje toplotne gubitke (plastični materijali).

Treba zatim regulirati temperaturu u bojleru na 55-60°C (podiok II), a pri višednevnom odsustvu od kuće, isključivati ga. Uštedama doprinosi i povremeno skidanje kamenca i to ako je temperatura 55-60°C, svake 4-5 godine, a ako je 75-80°C, svake godine.
FRIŽIDER

Model i izolacija imaju važnu ulogu i utiču na različite faktore kod upotrebe frižidera. Najbolje je odabrati frižider bez zamrzivača, koji nije ni prevelik, ni premali. Šta to znači? Treba dati prednost frižiderima bez kombinacije sa zamrzivačem, ali ako se želi kombinacija hlađenje/zamrzavanje, onda treba kupiti model sa automatskim odmrzivačem.

Veliki proizvođači provjerenih marki prave frižidere funkcionalne aparate sa velikim mogućnostima uštede energije. Standardni stolni modeli od 150 litara, bez zamrzivača, potroše 0,4–1,1 KWh/dan.

Isti modeli sa ugrađenim zamrzivačem troše između 0,5–1,5 KWh/dan i potroše više od 100KM godišnje od štednih modela.

Kombinirani frižider od 300 litara troši 0,9–2,2 KWh/dan i potroše godišenje više od 135KM u odnosu na štedne modele.

Energetski štedljivi frižider može, dakle, biti i nešto skuplji, ali u određenom vremenskom intervalu nudi značajnu uštedu. Treba ga pravilno koristiti i naravno, dobro održavati.

Veoma je važna temperatura prostorije u kojoj se nalazi frižider. Hladna ostava u blizini kuhinje može da bude idealno rješenje, ali ga nikada ne treba postavljajti u blizini šporeta, kamina, grijača i radijatora.

Na primjer, umanjenje temperature prostora za 1ºC može da donese uštedu od 4%!

I zamrzivač i frižider emitiraju toplotu na zadnjoj strani. Zato frižider treba da bude najmanje 5 cm odmaknut od zida, pa i ako se radi o ugrađenom modelu. U tom slučaju hladniji vazduh slobodno cirkulira oko kondenzatora za izdvajanje toplote. Otvore na vazdušnoj rešetki treba održavati i čistiti od prašine. Najmanje dva puta godišnje treba oprašiti i očistiti rešetke i ne treba pomjerati rešetkaste kanale.

Idealna temperatura u frižideru je 5ºC. Svaki stepen temperature na niže samo košta energije i novaca.

Treba kontrolirati da li se vrata dobro zatvaraju i ne treba ih nikad dugo držati otvorena. Tako sprečavamo gubitak hladnoće i starenje namirnica. Tople obroke prije nego se stave na čuvanje u hladnjak treba prvo ohladiti.
ZAMRZIVAČ

Potrošnja zamrzivača zavisi od njegove snage, modela i izolacije. Zato treba pripaziti prilikom kupovine novog zamrzivača.

Nakon kupovine potrošnja se može svesti na minimum, ako se zamrzivač postavi na odgovarajuće mjesto i temperaturu, te ako se aparat korektno upotrebljava.

Zamrzivač je najbolje postaviti u prostoriju koja se ne zagrijava, kao što su podrum, garaža itd.
Treba se pobrinuti da na zamrzivač ne padaju sunčani zraci, jer u prostoriji gdje je temperatura 15ºC zamrzivač troši za trećinu energije manje nego u prostoriji od 25ºC.

Idealna temperatura u zamrzivaču je -18ºC.

Svaki stepen više košta više energije a da se vrijeme čuvanja ne produžava.

Toplota koju zamrzivač izdvaja iz namirnica mora preko kondenzatora da se lako izdvoji. Zato se treba pobrinuti za slobodno strujanje vazduha oko zamrzivača. Nekoliko puta godišnje treba brižno i pažljivo otkloniti svu prašinu sa kondenzatora i rešetki.

Važno je znati da jedan prazan zamrzivač upotrebljava više energije nego pun. Ako nedostaje hrane, onda veliki prazni prostor dopunite stiroporom.

Također, uredno poslagane namirnice smanjuju gubitak energije, zato što je zamrzivač manje otvoren i zato što se brže nađe ono što se traži.
Namirnice iz zamrzivača treba ostaviti da se postupno odleđavaju, eventualno u hladnjaku.
Ovo zahtijeva nešto više vremena, ali ne košta energije. Ako se mora brzo odlediti neka namirnica, onda je mikrovalna najbolje i najjeftinije rješenje.

Zamrzivač treba 2 puta godišnje odlediti, jer 5mm leda povećava potrošnju električne energije za 30%.
MAŠINA ZA PRANJE VEŠA

Kod nabavke veš mašine prednost treba dati onoj koja štedi energiju i vodu.

Sa pravim programima i tačnim izborom temperature može se spriječiti prilično dosta rasipanja, a treba i podrobno pročitati i slijediti uputstva za različite vrste i količine rublja. Mnogo se manje troši energije ako se pričeka da se sakupi dovoljno veša za punu mašinu.

Ako veš nije mnogo prljav, onda se može preskočiti predpranje ili se može prati na nižoj temperaturi. Sa dobrim deterdžentom to nije problem, a postiže se energetska uštedu 10–20%.

Pored toga, korištenjem programa za štednju vode (tasteri za uštedu) postiže se ušteda 20–40 litara.

Ako se upotrebljava mašina za sušenje, onda treba pustiti da se rublje u veš mašini dobro iscentrifugira. Veš će poslije toga sadržavati puno manje vlage, a mašina za sušenje će kraće raditi.
KUHANJE

Kupovinom štedljivijih aparata i mijenjanjem navika u kuhanju može se uštedjeti puno energije.

Bez dobro zatvorenog poklopca, pri kuhanju udvostručavate potrošnju energije. Zato kuhanje bez poklopca treba ograničiti na minimum. Ovakav način kuhanja sprečava kako rasipanje energije, tako i zagorijevanje i povećanje vlažnosti u prostoru. Providni poklopci su idealni i sigurni za jela koja treba konstantno držati na oku.

Neophodno je upotrebljavati tave, lonce, šerpe i drugo posuđe sa ravnim dnom, koji tačno odgovaraju veličini ploče na električnom šporetu. Ako stavimo tavu veličine 6“ na ploču veličine 8“ gubimo preko 40% toplote proizvedene od strane grijača.

Takođe, kuhanje u tavama sa iskrivljenim dnom ili na deformiranim pločama, troši do dva puta više energije.

Česta praksa u domaćinstvima je korištenje predgrijavanja prije nego se hrana počne peći. Međutim, predgrijavanjem se samo uzaludno troši energija. Peć uopšte ne treba predgrijavati osim ako ne pečete hljeb ili kolače.
Poželjno je da se šporeti sa livanim, keramičkim ili halogenim pločama što bolje iskoriste i za vrijeme hlađenja ploče.

Kod električnog kuhanja sa indukcijom, ploča za kuhanje ostaje hladna. Indukciono kuhanje je brže i troši manje energije.

Povrće i krompir najbolje je kuhati u zatvorenoj posudi sa malo vode. Tako je brže i gubi se manje hranjivih sastojaka. Ako se kuha krompir, on treba da bude do jednu trećinu u vodi. Posudu treba postaviti na ploču šporeta prije nego se uključi.

MIKROVALNA

Mikrovalna peć je brz i zato štedljiv aparat za kuhanje i podgrijavanje manjih i srednjih porcija obroka. Za ovu vrstu obroka mikrovalna peć korisiti oko polovinu manje energije nego električni šporet. Ipak, za veće obroke i količine, šporet ostaje najbolji izbor.

Kod nedostatka vremena da se odlede produkti iz zamrzivača, alternativnu mogućnost nudi mikrovalna peć. Ali od ovog ne treba praviti naviku, jer sa malo planiranja i organizacije, to se uvijek može lako izbjeći. Jeftinije je na vrijeme izvaditi namirnice iz zamrzivača i pustiti da se same od sebe odlede. Osim malo strpljenja, ovo ništa ne košta.

Energetske oznake

Kućanski aparati i uredska oprema troše više od četvrtine ukupne potrošnje električne energije u zemljama članicama Međunarodne agencije za energiju. To je, nakon potrošnje energije za saobraćaj, najbrže rastući sektor potrošnje energije.

Zato je energetska efikasnost aparata prepoznata kao način da se u prvom redu uštedi novac, jer se za isti nivo usluge utroši manje energije.

Izbjegnuta potreba za proizvodnjom električne energije znači:
  • izgradnju manje elektroenergetskih objekata,
  • manju potrebu za zemljištem,
  • manju emisiju štetnih tvari u okoliš izgaranjem fosilnih goriva,
  • manju emisiju ugljen dioksida,
čime se smanjuju rizici od klimatskih promjena.

Da bi se dostigli ovi ciljevi, treba poticati istraživanje, razvoj, proizvodnju i marketing proizvoda koji su energetski efikasniji nego proizvodi trenutno prisutni na tržištu i naravno, suzbijati kupovinu neefikasnih proizvoda.

Energetske oznake kućanskih aparata su jedan od načina da se kupcima skrene pažnja na potrošnju energije, cijenu i ekološke posljedice njihove odluke o kupnji aparata na okolš.

U većini zemalja svijeta postoje energetske oznake sa kategorijama efikasnosti, koje govore o kojoj se klasi potrošača radi. Ove oznake razvrstavaju aparate i uređaje prema unaprijed definiranim kategorijama. Zbog toga podjednak broj aparata i uređaja spada u srednje i lošije kategorije, a manji broj u bolje kategorije.

Evropska unija tako definira sedam kategorija (klasa) uređaja:
  • Vrlo efikasni (A,B),
  • Dobri (C),
  • Prosječni (D,E),
  • Neefikasni uređaji (F,G).
Sastav energetskog označavanja u Evropskoj uniji temelji se na energetskim oznakama s kategorijama koje su izvedene prema odnosu potrošnje uređaja u odnosu na potrošnju referentnog uređaja.

Kategorije su definirane tako da potrošnja prosječnog evropskog kućanskog uređaja (100%) pada između kategorija D i E.
ENERGETSKE I EKOLOŠKE OZNAKE
Evropska unija je 1992. godine (Uredba Evropskog parlamenta i Vijeća 880/92) pokrenula program "Evropska eko-oznaka" kojim se promoviraju proizvodi koji imaju smanjen ekološki uticaju i daju potpunu, nedvosmislenu i naučno utemeljenu informaciju o tom utjecaju.

U program su uključeni svakodnevni potrošački proizvodi (osim hrane, pića i lijekova) i do sada obuhvata dvadeset grupa proizvoda. Za uređaje za koje je propisano energetsko označavanje, evropska eko-oznaka u obliku stiliziranog cvijeta se stavlja u energetsku oznaku.
Evropska eko-oznaka

Energetsko označavanje se ne može na zadovoljavajući način primijeniti na uredske uređaje i potrošačku elektroniku.

Uredbom 2422/2001 Evropskog parlamenta i Vijeća, Evropska unija se pridružuje međunarodnom programu Energy Star koji je 1992. godine pokrenulo američko Ministarstvo za energiju (Department of Energy) i Agencija za zaštitu okoliša (Environmental Protection Agency) u suradnji s proizvođačima uređaja.

Uređaji koji zadovoljavaju određene specifikacije u potrošnji energije ili imaju dodatne funkcije koje omogućuju uštedu energije, oko četvrtina najboljih uređaja, dobivaju oznaku Energy star.
Energetska zvijezda Ministarstva za energiju SAD

Dakle, prilikom kupovine nekog od kućankog aparata treba obratiti pažnju na one kategorije uređaja koje manje troše, a više su efikasni. Ti uređaji na oznaci za energetsku efikasnost imaju slovo A ili B, a pored toga treba obratiti pažnju i na postojanje Evropske eko-oznake kao i Energetske zvijezde.

Energetski gubici

Tipovi energije koji se koriste i načini na koji se koriste unutar neke države ili regije glavni su faktori koji određuju kvalitetu življenja i količinu štetnih utjecaja na okoliš.

Dosadašnje korištenje neobnovljivih fosilnih goriva, posebno nafte i uglja, osnovni je razlog zagađenja okoliša i globalnog zatopljenja zemljine atmosfere.

Pored negativnih ekoloških efekata, veoma mala količina energije iz fosilnih goriva biva iskorištena, jer se događaju veliki gubici energije prilikom njihove prerade i dopremanja do krajnjeg korisnika.

Tako je npr. iskorištenost energije u termoelektranama prilikom konventiranja toplotne u električnu energiju negdje oko 33%. Ostatak energije, negdje oko dvije trećine, odlazi preko dimnjaka, turbine, generatora, izlaznim transformatorima i na napajanje elektrane.

Veliki dio toplotne i električne energije se gubi i prilikom transporta do krajnjeg korisnika.
Iskorištena energija kod saobraćaja i termoelektrane.

Sva goriva u širokoj upotrebi u svjetskoj energetici odaju energiju u obliku topline, najčešće procesom izgaranja (osim nuklearnog goriva i gorivih ćelija).

Toplota nije oblik u kojem se potpuno iskoristi potencijalna (hemijska) energija goriva. Toplina je nezgodna za transport i rijetko se direktno koristi za druge svrhe osim za zagrijavanje prostora. Još manje se iskoristi potencijalna energija goriva njenim pretvaranjem u električnu energiju, inače najtraženiji oblik energije u svijetu.

Gubici energije, pored načina iskorištavanja, zavise i od vrste energenta koji se koristi u pretvaranju hemijske energije u toplotnu i toplotne u električnu. Tako da neki energenti imaju veoma dobru iskoristvost dok se od drugih iskoristi samo jedan mali procenat.
Usporedba neto energetskog stepena djelovanja dva tipa zagrijavanja prostora.

Pored gubitaka koji se javljaju pri procesu iskorištavanja nekog energenta i njegove distribucije do krajnjeg korisnika nikako se ne mogu zanemariti gubici koji se događaju u kućama i stanovima.

Gubici u domaćinstvima su prije svega povezani za kvalitetu izolacije koja je urađena na zidovima nekog stambenog objekta kao i od stepena izolacije prozora i vrata. Prozori i vanjski zid igraju veliku ulogu u toplotnim gubicima kuće, jer zajedno čine oko 70% ukupnih gubitaka kroz ovojnicu zgrade. Gubici kroz prozore su obično deset do dvadeset puta veći od onih kroz zidove, pa je jasno koliku važnost igra efikasnost prozora u ukupnim energetskim potrebama kuće. Dobar dio toplote odlazi i kroz dimnjake, krov i podrum.

(ekologija.ba)
Ažurirano Ponedjeljak, 22 Decembar 2008 14:16